Iako stručnjaci godinama upozoravaju na hitnost donošenja zakona o kritičnoj infrastrukturi, Radna grupa za izradu nacrta ovog zakona probila je šestomjesečni rok za donošenje prijedloga, koji je istekao još u decembru 2025. godine. Za to vrijeme incidenti poput prijetnje po gasovod u Srbiji upozoravaju na nespremnost BiH u sličnim situacijama.
Kritična infrastruktura je skup objekata i sistema od kojih direktno zavisi funkcionisanje i sigurnost države. To su energetska mreža, vodosnabdijevanje, transport, informacijski i komunikacijski sistemi, finansijski sistem, te ključne javne institucije.
Bosna i Hercegovina nema sistem kontrole i zaštite kritične infrastrukture, jer ne postoji zakon ni spisak tih objekata.
Veldin Kadić sa Odsjeka za mirovne i sigurnosne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da svako daljnje odlaganje zbog bilo kojeg razloga nije opravdano.
“Nažalost, navikli smo na potpuno nemaran odnos političkih struktura prema i drugim sigurnosnim prioritetima BiH, tako da ovo nije iznenađujuće. Rok od šest mjeseci je probijen bez jasnog obrazloženja i odgovornosti, što govori o kontinuitetu administrativne tromosti, ali i političke neusklađenosti kada govorio o državnim sigurnosnim prioritetima”, ocijenio je Kadić.
Radna grupa za izradu Nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata u institucijama Bosne i Hercegovine koju je u junu 2025. godine imenovalo Vijeće ministara BiH dobila je rok od šest mjeseci da izradi zakon.
Prvi sastanak Radne grupe održan je gotovo četiri mjeseca nakon imenovanja – 7. oktobra 2025. godine, u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH.
“Na prvom sastanku članovi Radne grupe upoznali su se sa obimom, kompleksnosti i glavnim izazovima pojma zaštita kritične infrastrukture, iznijeli svoja mišljena i viđenja o tom pojmu, te nakon usaglašavanja usvojen je Poslovnik o radu Radne grupe”, rečeno je u pisanom odgovoru iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Na pitanje o rezultatima sastanaka te o daljnjim koracima, iz Ministarstva je rečeno kako je Radna grupa nakon prvog održala još dva sastanka i učestvovala u dvije radionice iz oblasti zaštite kritične infrastrukture.
Kadić je kazao da sada predstoji nastavak pravnog vakuuma u oblasti zaštite kritične infrastrukture, fragmentiran i neujednačen pristup između različitih nivoa vlasti, odsustvo jasnih nadležnosti, koordinacije i odgovornosti u kriznim situacijama.
“Ključna opasnost je upravo u toj ‘sivoj zoni’ – sistem formalno postoji, ali nema jedinstven okvir djelovanja. To znači da u slučaju većeg ozbiljnog incidenta (napad na energetsku mrežu, cyber napad, prekid transportnih tokova), reakcija bi bila spora, nekoordinirana i vjerovatno nedovoljno efikasna”, rekao je Kadić.
U savremenim sigurnosnim okolnostima, dodao je, gdje su prijetnje sve više međusobno povezane i često hibridne, takav vakuum može imati kaskadne posljedice, odnosno od ekonomskih gubitaka do ozbiljnog narušavanja sigurnosti građana.
U susjednoj Srbiji 5. aprila 2026. godine mediji su objavili informaciju o prijetnji po gasovod na sjeveru zemlje, nedaleko od granice Mađarske. Uz prisustvo vojske i policije, ubrzo je objavljeno da je pronađeno četiri kilograma eksploziva u blizini gasovoda koji transportuje plin iz Rusije. Srbijanske vlasti okvalifikovale su incident kao diverziju u pokušaju, dok je Mađarska najavila pojačano osiguranje duž gasovoda kroz njenu teritoriju.
Za razliku od država poput Srbije i Mađarske, naveo je Kadić, koje imaju jasnije definisane lance odlučivanja i centralizovanije mehanizme upravljanja krizama, BiH bi se suočila s nekoliko paralelnih problema.
“U suštini, BiH nema problem nedostatka institucija, nego ima problem nedostatka sistema”, objasnio je on.
Pojasnio je i da bi se pitanje nadležnosti, koordinacije, razmjene informacija i politička dimenzija javili kao ključni problemi.
Jedna od specifičnosti BiH, prema njegovoj ocjeni, jeste što svaka veća kriza brzo prelazi iz sigurnosne u političku sferu.
“Ako idemo dublje i preciznije, problem nije samo u tome što bi reakcija bila ‘sporija’, nego u tome što bi cijeli sistem u prvim satima krize bio prilično dezorijentisan. Iskustvo iz nekih kriza odranije je pokazalo da se odluke ne donose samo na osnovu operativnih procjena, već i kroz političke kalkulacije i međuinstitucionalne odnose”, rekao je Kadić.
Upozorio je i da u kriznim situacijama to može dovesti do blokada, odgađanja ključnih mjera, ili donošenja kompromisnih, ali ne i optimalnih rješenja.
U posljednjih nekoliko godina u Evropi je zabilježen niz napada na kritičnu infrastrukturu. Napadi su zabilježeni u Finskoj i zemljama Baltika, te su zaustavljeni planovi napada u Poljskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedan od optuženih za pokušaje sabotaža u državama Evrope početkom 2025. godine izručen je iz BiH u Poljsku.
Iako u većini slučajeva nema imenovanog krivca, mnoge akcije vežu se za hibridno djelovanje Ruske Federacije s ciljem poremećaja energetskog sistema ili komunikacija, te testiranja otpornosti zemalja članica NATO-a.
Nacrt zakona u Bosni i Hercegovini u najvećoj mogućoj mjeri mora biti usaglašen sa EU Direktivom (CER Direktiva) i sa EU legislativom.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Capital, 08.04.2026.
Naslov: Redakcija