UPUTSTVO O POSTUPANjU TUŽIOCA I OVLAŠTENOG SLUŽBENOG LICA U OTKRIVANjU KRIVIČNOG DJELA, POČINIOCA I SPROVOĐENjU ISTRAGE |
Na osnovu............... (unijeti naziv organizacionog propisa kojim institucija donosi i stavlja Uputstvo u primjenu) donosi: UPUTSTVO O POSTUPANjU TUŽIOCA I OVLAŠTENOG SLUŽBENOG LICA U OTKRIVANjU KRIVIČNOG DJELA, POČINIOCA I PROVOĐENjU ISTRAGE
Postupanje tužioca i ovlaštenog službenog lica u otkrivanju krivičnog djela, počinioca i provođenju istrage i danas predstavlja jedno od najvažnijih pitanja krivičnog postupka. Od reforme krivičnopravnog zakonodavstva do danas ovo pitanje izaziva nedoumice koje posljedično rezultiraju brojnim praktičnim problemima. U iznalaženju rješenja koja će u praksi učiniti efikasnim postupanje ovlaštenih službenih lica i tužilaca, doneseno je obavezno Uputstvo o saradnji tužilaca i ovlaštenih službenih lica, kojim je struka pokušala urediti odnose tužioca i ovlaštenog službenog lica, a koje je od dana donošenja u više navrata pretrpjelo izmjene i dopune. Primjena Uputstva nije dala očekivane rezultate.
Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine formirana je Radna grupa čiji zadatak je izrada novog uputstva kojim će se s praktičnom primjenom postići rezultati blagovremenih i efikasnih postupanja tužioca i ovlaštenog službenog lica od saznanja da je učinjeno krivično djelo, provođenja istrage, te donošenja tužilačke odluke.
Prilikom izrade Prijedloga uputstva, Radna grupa se isključivo rukovodila relevantnim odredbama zakonâ o krivičnim postupcima u Bosni i Hercegovini, Izvještajem Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u 2021. godini kao i preporukama i primjedbama iz Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH, te praktičnim izazovima i uočenim problemima u otkrivanju krivičnih djela, počinilaca i provođenju istrage. S tim u vezi, Radna grupa je kroz praktične primjere uočila nedosljednu primjenu odredaba zakonâ o krivičnom postupku, koja je imala za posljedicu praktično nerazumijevanje uloge tužioca i ovlaštenih službenih lica u otkrivanju krivičnih djela, počinilaca i provođenju istrage.
Zakon o krivičnom postupku je vrlo jasno razgraničio ulogu tužioca i ovlaštenog službenog lica, zbog čega Radna grupa predlaže izmjenu naslova akta u odnosu na prethodna rješenja. U krivičnom postupku ne postoji oblik saradnje tužioca i ovlaštenog službenog lica, već prava i obaveze u postupanju, zbog čega je predložen naziv "Uputstvo o postupanju tužioca i ovlaštenog službenog lica u otkrivanju krivičnog djela, počinioca i provođenju istrage".
Dosadašnja praktična iskustva ukazala su na veliki broj krivičnih predmeta čije formiranje je inicirano dostavljanjem različitih službenih akata policijskih agencija, koji sadržinom odražavaju nedostatak proaktivnog djelovanja policijskih agencija u otkrivanju krivičnih djela i počinilaca. Nadzor tužioca nad radom ovlaštenih službenih lica u provođenju istrage u praksi je zloupotrijebljen odnosom prebacivanja odgovornosti za ishode postupka. Očekivanja postupanja tužioca uveliko prevazilaze njegovu obavezu nadzora i rukovođenja istragom. Obavještavanje tužioca o saznanjima da je učinjeno krivično djelo shvaćeno je kao ispunjenje zakonske obaveze, nakon koje izostaje samostalno i proaktivno istraživanje okolnosti događaja. Usmena obavještavanja dežurnih tužilaca često izlaze van okvira zakonskih obaveza ovlaštenih službenih lica, pa se tužioci obavještavaju i o događajima za koje prethodno nije utvrđeno postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo. Zakon o krivičnom postupku daje za pravo, ali i obavezu ovlaštenim službenim licima da procjenjuju postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo. Iako zakoni o krivičnim postupcima s intencijom blagovremenog postupanja određuju različite rokove obaveze obavještavanja, u praksi nisu uočljive razlike u postupanju. Usmena komunikacija tužioca i ovlaštenog službenog lica u prilikama obavještavanja često ostaje oskudna ili nikako zabilježena, iako se radi o službenom postupanju od kojeg zavisi daljnji tok postupanja. Nakon obavještavanja tužioca, veliki broj krivičnih predmeta u tužilaštvima se formira sa zakašnjenjem ili dobija signaturu tužilačkih predmeta koja ne podrazumijeva prioritet u postupanju (KTA-predmeti). Analiza formiranih predmeta u tužilaštvima ukazuje na veliki broj predmeta sa signaturom KTA (neodređeni događaj), iako se iz sadržaja spisa može zaključiti da je tužilac obaviješten ili da je prijavljeno krivično djelo, s poznatim ili nepoznatim počiniocem. U tužilačkim strukturama primijećena je negativna praksa odlaganja procjene postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo, zbog čega se nerazumljivo dugo prolongira donošenje odluke o provođenju ili neprovođenju istrage. Odlaganje donošenja naredbe o provođenju istrage često ima za posljedicu izostanak stvarnog nadzora tužioca nad radom ovlaštenih službenih lica, odnosno izostanak blagovremenog preduzimanja radnji dokazivanja, zbog čega ovlaštena službena lica u ispunjenju svoje zakonske obaveze zavise od individualnog kvaliteta i pristupa tužioca kojem je predmet dodijeljen u rad. U konačnici, navedeno ima za posljedicu veliki broj krivičnih predmeta u kojima tužioci nisu donijeli tužilačku odluku u razumnim i prihvatljivim rokovima.
S tim u vezi, Radna grupa je u odredbama Uputstva od člana 1. do 4. razradila prijedlog postupka obavještavanja. Članom 1. Uputstva razrađena je zakonska obaveza ovlaštenog službenog lica u preduzimanju potrebnih mjera i radnji, u cilju utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo, a prije obavještavanja tužioca. Članom 3. i 4. Uputstva predložena je forma postupka obavještavanja kojim se tužiocu stavlja na raspolaganje dovoljan kvalitet informacija i materijala za donošenje odluke o provođenju ili neprovođenju istrage. Nadalje, u cilju rasterećenja dežurnih tužilaca, ispravnog i blagovremenog formiranja predmeta, članom 4. predloženo je pismeno obavještavanje o krivičnim djelima za koje je zakonima propisana kazna zatvora do pet godina.
Podnošenje prijave, koje je razrađeno članom 5. Uputstva, predloženo je s ciljem upotrebe kapaciteta i efikasnijeg postupanja po prijavama o učinjenom krivičnom djelu koje sadrže informacije na osnovu kojih je takvo postupanje moguće, u odnosu na veliki broj neodredivih anonimnih prijava, koje dodatno opterećavaju kapacitete policijskih agencija i tužilaštava.
Odredbama Uputstva od člana 6. do 20. Radna grupa je obradila postupanje tužioca i ovlaštenog službenog lica u provođenju radnji dokazivanja. Članom 6. u iznalaženju praktičnog rješenja koje će dodatno ukazati na zakonsku obavezu tužioca da slobodno ocjenjuje postojanje osnova sumnje da li je učinjeno krivično djelo, u standardu koji je propisan zakonom "...ako postoje osnove sumnje...", Radna grupa daje na značaju potrebi donošenja naredbe o provođenju istrage u najkraćem mogućem roku. Donošenjem naredbe o provođenju istrage, tužilac se formalnopravno stavlja u stvarnu poziciju nadzora i rukovođenja istragom, te radnjama dokazivanja daje potpuni i nesporni legitimitet. Intencija zakonodavca potvrđuje predloženo rješenje Radne grupe, kako hronologijom zakonskih odredbi, tako i sadržajno u propisanim radnjama dokazivanja i posebnim istražnim radnjama, jer najveći broj tih radnji obligatorno zahtijeva standard postojanja osnova sumnje. Stavom (2) člana 6. Radna grupa predlaže dodatnu kontrolu i nadzor glavnog tužioca u primjeni stava (1) odnosno donošenju naredbe o provođenju istrage u najkraćem mogućem roku. Daljnjim odredbama Uputstva, u pojedinačnoj razradi radnji dokazivanja, Radna grupa se ograničila na ukazane probleme u praksi u nedostatku dosljedne primjene zakonskih odredbi, zbog čega je odlučeno da ponavljanje ili interpretacija zakonskih odredbi nije višak u sadržaju ovog uputstva. Nadalje, intencija predloženih odredbi je jednostavnije i efikasnije postupanje u preduzimanju radnji dokazivanja, uz davanje na značaju doslovne primjene zakonskih odredbi kako bi se izbjegli eventualni prigovori zakonitosti.
Kako su brojni praktični primjeri nerazumijevanja odnosa tužioca i ovlaštenog službenog lica u procesnim prilikama lišenja slobode i predaje lica lišenog slobode tužiocu, članom 17. Uputstva Radna grupa je predložila minimalne okvire za postupanje, a u stavu 4. i formalno evidentiranje odluke tužioca kada ne postoje razlozi za predaju/preuzimanje lica lišenog slobode. Predložena odredba doprinosi kontroli zakonitosti postupanja, blagovremenom i efikasnom radu tužilaca.
S namjerom boljeg razumijevanja tužilačkog odlučivanja, korisnih praktičnih iskustava u daljnjem postupanju ovlaštenih službenih lica, Radna grupa je članom 19. Uputstva dala u obavezu tužiocima dostavljanje naredbe o obustavi istrage ili obrazloženog obavještenja. Iako se radi o prijedlogu na koji je bilo mnoštvo prigovora, Radna grupa je ostala pri stavu da se radi o obavezi koja zadovoljava standarde zakona, posebno s aspekta prikupljanja novih činjenica i dokaza od strane ovlaštenih službenih lica, ukoliko je istraga obustavljena iz razloga njihovog nedostatka. Članom 20. Uputstva, u potrebi razjašnjenja praktičnog problema saslušanja ovlaštenog lica u svojstvu svjedoka u fazi glavnog pretresa, predloženo je rješenje koje će doprinijeti blagovremenoj i kvalitetnoj pripremi za izvođenje ovog dokaza na glavnom pretresu.
Hijerarhijska struktura policijskih agencija, praktično dominantno formaliziranje angažmana policijskih službenika, pasivan odnos tužilaca i dr. ukazali su na potrebu donošenja odredbi kojima se uređuju odnosi tužilaca, ovlaštenih službenih lica i njihovih pretpostavljenih. U cilju mapiranja praktičnih problema, zadovoljenja minimuma kriterija propisane pismene korespondencije, te nadzora nad primjenom ovog uputstva, Radna grupa je odredbama člana 21. do 26. predložila rješenje koje će u mogućem obimu zadovoljiti realizaciju Uputstva, efekte njegove primjene i stvaranja uslova za buduća poboljšanja koja mogu dodatno zadovoljiti intenciju donošenja istog.
Napomena:
Radna grupa se nije bavila odredbama zakona koje podrazumijevaju zajednička postupanja tužilaca i ovlaštenih službenih lica, koja u praksi nisu zabilježena kao postupanja koja imaju negativan efekat za tok krivičnog postupka.
(Predmet)
Ovim uputstvom se reguliše način postupanja tužioca i ovlaštenog službenog lica u otkrivanju krivičnog djela, počinioca i provođenju istrage, s ciljem osiguranja zakonite, kvalitetne i efikasne istrage.
(Obaveza ovlaštenog službenog lica prije obavještavanja dežurnog tužioca)
(1) Prije obavještavanja dežurnog tužioca, ovlašteno službeno lice je dužno preduzeti potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo.
(2) Nakon što ovlašteno službeno lice utvrdi da postoji osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo i nakon što o tome upozna nadležnog rukovodioca, dužno je obavijestiti tužioca u skladu s članovima 3. i 4. ovog uputstva.
(3) Izuzetno od stava (1) i (2) ovog člana, ovlašteno službeno lice će odmah obavijestiti dežurnog tužioca o događajima koji su izazvali teške posljedice, odnosno doveli u opasnost život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima i/ili koji mogu izazvati uznemirenost građana, a koji mogu ukazati na postojanje osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu.
(Obavještavanje dežurnog tužioca o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora preko 5 godina)
(1) Po saznanju i ocjeni da postoje osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet (5) godina, ovlašteno službeno lice dužno je o tome odmah obavijestiti dežurnog tužioca. O usmenom obavještavanju dežurnog tužioca o postojanju osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo, ovlašteno službeno lice će sačiniti službenu zabilješku (Obrazac br. 1), a obaviješteni dežurni tužilac će navedeno evidentirati u knjizi dežurstva (Obrazac br. 2).
(2) Usmeno obavještenje i službena zabilješka obavezno sadrže podatke o vremenu i načinu obavještavanja, opis krivičnog djela koje je predmet obavještenja, podatke o počiniocu krivičnog djela ukoliko je poznat, neophodnim mjerama i radnjama ukoliko je iste preduzelo ovlašteno službeno lice prije obavještavanja dežurnog tužioca, te opis mjera i radnji koje je naložio obaviješteni dežurni tužilac.
(3) Ovlašteno službeno lice će tužiocu bez odlaganja dostaviti pismeno obavještenje o počinjenom krivičnom djelu, u prilogu kojeg se nalazi službena zabilješka o obavještenju i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz, a koji su prikupljeni na osnovu zakonskih ovlaštenja i na osnovu naloga tužioca iz stava (2) ovog člana, te nastaviti preduzimanje potrebnih mjera i radnji pod nadzorom tužioca i podnositi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama (Obrazac br. 3).
(4) Pismeno obavještenje o počinjenom krivičnom djelu sadrži opis i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela koje je predmet obavještenja, podatke o počiniocu krivičnog djela ukoliko je poznat, te sve raspoložive informacije, radnje i mjere koje su preduzete, s prijedlogom mjera i radnji koje je potrebno preduzeti.
(Obavještavanje tužioca o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora do 5 godina)
(1) Po saznanju i ocjeni da postoje osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlašteno službeno lice će podnijeti pismeno obavještenje o počinjenom krivičnom djelu u roku od sedam dana, od dana saznanja (Obrazac br. 4).
(2) U roku iz stava (1) ovog člana, ovlašteno službeno lice je obavezno i bez naredbe i nadzora dežurnog tužioca preduzeti sve mjere i radnje u cilju pronalaska izvršioca krivičnog djela, da se spriječi skrivanje ili bjekstvo osumnjičenog ili saučesnika, da se otkriju i sačuvaju tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz i da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku. Po dostavljanju pismenog obavještenja ovlašteno službeno lice pod nadzorom tužioca nastavlja preduzimanje potrebnih radnji i podnosi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama.
(3) Ako se radi o krivičnom djelu gdje je neophodno preduzeti radnju uviđaja, ovlašteno službeno lice o tome obavještava dežurnog tužioca usmenim putem, što će biti konstatovano u zapisniku o uviđaju.
(Podnošenje prijave)
(1) Pod prijavom, bilo po poznatom ili nepoznatom podnosiocu, smatra se podnesak koji minimalno sadrži provjerljive informacije o događaju, na osnovu kojih je moguće odrediti vrijeme i mjesto nastanka događaja i radnje za koje se sumnja da imaju elemente krivičnog djela.
(2) Kada zaprimi prijavu o izvršenom krivičnom djelu usmeno, ovlašteno službeno lice sačinjava zapisnik o prijemu usmene prijave, a ako je prijava zaprimljena putem telefona, o tome će sačiniti službenu zabilješku.
(3) Zapisnik i službena zabilješka sadrže podatke o vremenu i načinu podnošenja prijave, lične podatke o podnosiocu prijave ukoliko su poznati, podatke o vremenu i mjestu događaja koji se prijavljuje, podatke o izvršiocu, očevicima i oštećenom, ukoliko su poznati podnosiocu prijave, te upozorenje podnosiocu prijave da je lažno prijavljivanje krivično djelo.
(4) Nakon zaprimanja pismene prijave ili sastavljanja zapisnika o prijemu usmene prijave, ili sastavljanja službene zabilješke o primljenoj prijavi, ovlašteno službeno lice će preduzeti odgovarajuće mjere i radnje u cilju utvrđivanja osnovanosti zaprimljene prijave.
(5) Po utvrđivanju da je prijava osnovana i da postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo, ovlašteno službeno lice o tome obavještava dežurnog tužioca, u skladu s članovima 3. i 4. ovog uputstva.
(6) Ako je tužilac zaprimio prijavu o izvršenom krivičnom djelu i ocijenio da je potrebna provjera osnovanosti navoda prijave, dostavit će je ovlaštenom službenom licu s preciznim uputama koje provjere je potrebno izvršiti u cilju prikupljanja dokaza i relevantnih činjenica.
(7) Ukoliko podnesak koji je podnio anonimni podnosilac ne sadrži elemente propisane u stavu (1) ovog člana, isti se neće smatrati prijavom i po njemu se neće postupati.
POSTUPANjE U PROVOĐENjU RADNjI DOKAZIVANjA
(Postupanje tužioca nakon prijema obavještenja o počinjenom krivičnom djelu)
(1) Tužilac će, nakon prijema pismenog obavještenja o počinjenom krivičnom djelu s pratećim spisima iz članova 3. i 4. ovog uputstva, u najkraćem mogućem roku donijeti naredbu o provođenju istrage ukoliko postoje osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo.
(2) Glavni tužilac će vršiti nadzor u cilju provođenja radnji iz stava (1) ovog člana.
(3) Kada se pojedine radnje dokazivanja povjeravaju ovlaštenom službenom licu, tužilac će naredbom ili zahtjevom ovlaštenom službenom licu precizirati koje je činjenice i dokaze potrebno prikupiti u cilju dokazivanja zakonskih obilježja konkretnog krivičnog djela i eventualno način provođenja tih radnji dokazivanja, o čemu će ovlašteno službeno lice sačiniti izvještaj.
(4) Ukoliko tužilac donese naredbu o neprovođenju istrage, o razlozima donošenja pismeno obavještava ovlašteno službeno lice.
(Postupak provođenja istrage - radnji dokazivanja)
(1) Nakon donošenja naredbe o provođenju istrage, kada se radi o složenim istragama za krivična djela, potrebno je da tužilac sačini plan provođenja radnji dokazivanja i po potrebi formira istražni tim s agencijama za provođenje zakona.
(2) Planom provođenja radnji dokazivanja - istražnih radnji u smislu prethodnog stava, detaljno će biti razrađene mjere i aktivnosti s dinamikom izvršenja pojedinih radnji dokazivanja i zaduženih nosilaca aktivnosti s rokovima izvršenja.
(Opasnosti od odlaganja)
(1) Pod opasnošću od odlaganja smatra se realno predvidivo nastupanje štetnih posljedica po interese istrage u konkretnom krivičnom predmetu koje mogu nastati u slučaju nepreduzimanja radnji dokazivanja.
(2) Smatra se da opasnost od odlaganja preduzimanja potrebnih radnji dokazivanja postoji uvijek ako bi odlaganjem nastupile štetne posljedice po radnje kojima treba pronaći počinioca krivičnog djela i njegove saučesnike, osiguranje tragova krivičnog djela, pronalaženje sredstava kojima je djelo počinjeno, privremeno oduzimanje predmeta pribavljenih krivičnim djelom, odnosno privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja, o čemu će se odmah obavijestiti tužilac.
(3) Procjenu opasnosti nastupanja štetnih posljedica po interese istrage zbog odlaganja preduzimanja radnji dokazivanja, u cilju donošenja odgovarajuće odluke, vrši tužilac u saradnji s ovlaštenim službenim licem na osnovu provjerenih operativnih saznanja, utvrđenih činjenica i drugih bitnih okolnosti u konkretnom krivičnom predmetu, odnosno ovlašteno službeno lice samostalno u hitnim slučajevima uz naknadno obavještavanje tužioca.
(4) O preduzetim radnjama zbog opasnosti od odlaganja, ovlašteno službeno lice će odmah obavijestiti tužioca, u skladu s odredbama člana 3. i 4. ovog uputstva.
(Ispitivanje osumnjičenog)
(1) Kada tužilac naredi ovlaštenom službenom licu da ispita osumnjičenog, dat će mu upute na koje ga činjenice i okolnosti treba posebno ispitati, što ne isključuje obavezu i mogućnost ovlaštenog službenog lica da osumnjičenog ispita i na druge okolnosti za čijim se razjašnjenjem ukaže potreba (Obrazac br. 5a i Obrazac br. 5b).
(2) Ovlašteno službeno lice je dužno postupiti u skladu s uputama iz stava (1) ovog člana i izvršiti neophodne pripreme za ispitivanje osumnjičenog.
(3) Ako osumnjičeni nije lišen slobode, istom će biti upućen ili uručen poziv za ispitivanje u kojem će biti poučen o svim pravima koja osumnjičenom pripadaju. U postupku ispitivanja osumnjičenog, ovlašteno službeno lice je dužno osumnjičenog poučiti o svim procesnim pravima koja osumnjičenom pripadaju, u skladu sa zakonom.
(4) Prilikom provođenja radnji iz prethodnih stavova ovog člana, ako postoje objektivna saznanja da je zdravstveno stanje osumnjičenog narušeno, ispitivanje će se provesti na način koji neće pogoršati njegovo zdravstveno stanje.
(Saslušanje svjedoka)
(1) Kada tužilac naredi ovlaštenom službenom licu da izvrši saslušanje svjedoka, dat će mu upute na koje ga činjenice i okolnosti treba posebno saslušati, što ne isključuje obavezu i mogućnost ovlaštenog službenog lica da svjedoka sasluša i na druge okolnosti za čijim se razjašnjenjem ukaže potreba (Obrazac br. 6a, Obrazac 6b, Obrazac 7a, Obrazac 7b i Obrazac 7c).
(2) Ovlašteno službeno lice je dužno postupiti u skladu s uputama iz prethodnog stava i izvršiti neophodne pripreme za saslušanje svjedoka.
(3) U postupku saslušanja svjedoka ovlašteno službeno lice je dužno svjedoka poučiti o svim procesnim pravima koja svjedoku pripadaju, u skladu sa zakonom.
(4) Prilikom provođenja radnji iz prethodnih stavova ovog člana, neophodno je uvažavati zdravstveno stanje svjedoka i saslušanje provesti na odgovarajući način koji neće pogoršati njegovo zdravstveno stanje.
(Uviđaj)
(1) Ukoliko ovlašteno službeno lice ima saznanja, dovoljno informacija i dokaza za osnovu sumnje da je izvršeno krivično djelo povodom kojeg je neophodno obaviti uviđaj, o tome će odmah obavijestiti dežurnog tužioca, u skladu sa zakonom. O obavještavanju dežurnog tužioca ovlašteno službeno lice će sačiniti službenu zabilješku ili to konstatovati u zapisniku o uviđaju (Obrazac br. 8).
(2) Nakon prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana, dežurni tužilac će obavijestiti ovlašteno službeno lice da li će prisustvovati uviđaju.
(3) Dežurni tužilac će u vršenju istražne radnje iz stava (2) ovog člana, u skladu sa zakonom, procijeniti da li će prisustvovati uviđaju kada je obaviješten o postojanju osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo, uzimajući u obzir težinu krivičnog djela i posljedicu koja je nastupila, a obavezno je prisustvo tužioca uviđaju za krivična djela kod kojih je nastupila smrtna posljedica.
(4) U slučaju da tužilac procijeni da ne prisustvuje uviđaju, dužan je ovlaštenom službenom licu koje će vršiti uviđaj ukazati na koje radnje je potrebno obratiti posebnu pažnju, a u slučaju potrebe naredit će da uviđaju prisustvuje vještak ili stručno lice.
(5) Nakon obavljenog uviđaja, ovlašteno službeno lice će u najkraćem roku podnijeti prijedlog za izdavanje naredbe za vještačenje tragova koji su pronađeni i izuzeti na licu mjesta.
(Pretres kompjutera i sličnih uređaja)
(1) Pretres kompjuterskih sistema, uređaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka i mobilnih telefonskih aparata koji su privremeno oduzeti ili pribavljeni na drugi način, vršit će ovlašteno službeno lice, uz pomoć stručnog lica, o čemu će se sačiniti zapisnik.
(2) Lice od kojeg su oduzeti kompjuterski sistemi, uređaji za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka i mobilni telefonski aparati bit će pozvano da prisustvuje pretresu.
(3) Ukoliko se lice iz stava (2) ovog člana koje je uredno pozvano ne odazove na pretres ili ukoliko je odsutno, pretres će se izvršiti bez njegovog prisustva.
(4) Pretresanje iz stavova (1) i (2) ovog člana će se vršiti bez prisustva svjedoka.
(Rekonstrukcija događaja u toku istrage)
Ako se ukaže potreba za rekonstrukcijom, tužilac će donijeti naredbu za provođenje rekonstrukcije i s ovlaštenim službenim licem sačiniti zajednički plan priprema za izvođenje rekonstrukcije događaja koji sadrži: vrijeme i mjesto izvođenja rekonstrukcije, način osiguranja lica mjesta, nosioce određenih aktivnosti, listu svjedoka i vještaka koji će prisustvovati rekonstrukciji, neophodna materijalno-tehnička sredstva, kao i druge mjere neophodne za uspješno izvođenje rekonstrukcije događaja.
(Vještačenje)
(1) Kada ovlašteno službeno lice, nakon obavještavanja tužioca o postojanju osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo, ocijeni da je neophodno izvršiti vještačenje, može podnijeti prijedlog tužiocu da izda naredbu za vještačenje (Obrazac br. 9).
(2) Nakon što mu bude dostavljen prijedlog iz stava (1), tužilac će procijeniti potrebu donošenja naredbe za vještačenje, te ukoliko procijeni da je potrebno donijeti naredbu, to će učiniti po hitnom postupku, a naredbom će odrediti predmet i obim vještačenja i vještaku povjeriti vještačenje.
(Ekshumacija)
Po dobijanju naredbe suda za ekshumaciju, tužilac i ovlašteno službeno lice će sačiniti zajednički plan priprema za izvođenje ekshumacije u kojem će precizirati sve bitne mjere za uspješno izvođenje ekshumacije.
(Posebne istražne radnje)
Posebne istražne radnje provode se u skladu s Uputstvom o postupanju tužilaca i ovlaštenih službenih lica u primjeni posebnih istražnih radnji.
(Predaja lica lišenog slobode tužiocu)
(1) Ovlašteno službeno lice može lice lišiti slobode ako postoje osnove sumnje da je to lice počinilo krivično djelo i ako postoji bilo koji od razloga za određivanje pritvora koji propisuje Zakon o krivičnom postupku (Obrazac br. 10).
(2) Kada je u pitanju lišavanje slobode lica, ovlašteno službeno lice je dužno obavijestiti tužioca u što kraćem roku o vremenu i razlozima lišavanja slobode, a nakon toga, utvrditi s tužiocem da li će lice lišeno slobode biti predato tužiocu, utvrditi vrijeme njegovog dovođenja i utvrditi koje radnje je neophodno provesti do isteka zakonom propisanog roka.
(3) Tužilac će u utvrđeno vrijeme, u skladu s odredbom prethodnog stava, preuzeti lice i potpisati zapisnik o predaji lica koje je lišeno slobode (Obrazac br. 11).
4) Ukoliko tužilac odluči da ne postoje razlozi za predaju lica lišenog slobode, dužan je razloge evidentirati u knjizi dežurstva, dok će policijski službenik iste razloge evidentirati u evidenciji lica lišenih slobode.
(5) Nakon donošenja naredbe o provođenju istrage, ovlašteno službeno lice može osumnjičenog lišiti slobode samo uz saglasnost tužioca ili po njegovoj naredbi.
(Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu)
Nakon postupanja u provođenju radnji dokazivanja, ovlašteno službeno lice sačinjava izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i počiniocu i isti dostavlja tužiocu (Obrazac br. 12).
(Obavještavanje o obustavi istrage i podizanju optužnice)
(1) Ukoliko tužilac nakon donošenja naredbe o provođenju istrage i provođenju radnji dokazivanja donese naredbu o obustavi istrage, o tome će, pored subjekata koji su određeni zakonom, obavijestiti nadležnu agenciju za provođenje zakona, kao podnosioca pismenog obavještenja/izvještaja, dostavljanjem primjerka naredbe o obustavi istrage ili obrazloženog obavještenja o pravnim i činjeničnim razlozima za obustavu.
(2) Nadležna agencija za provođenje zakona, nakon obustave istrage u slučaju kad nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo, dostavit će tužiocu nove činjenice i okolnosti koje ukazuju na to da je osumnjičeni počinio krivično djelo.
(3) Nakon okončanja istrage koja je rezultirala podizanjem optužnice, tužilac će nadležnu agenciju za provođenje zakona pismeno obavijestiti o podizanju optužnice protiv osumnjičenog lica, a nakon donošenja pravosnažne sudske odluke istu joj dostaviti.
(Saradnja tužioca i ovlaštenog službenog lica u postupku svjedočenja)
Ako je ovlašteno službeno lice pozvano od strane suda, a na prijedlog tužioca da u konkretnom krivičnom predmetu bude saslušano kao svjedok, dužno je da o tome obavijesti svog neposrednog rukovodioca i upozna se s dokumentacijom s kojom raspolaže u vezi s tim krivičnim predmetom, te kontaktira s nadležnim tužiocem radi razjašnjenja okolnosti na koje će biti saslušano.
MEĐUSOBNI ODNOSI TUŽIOCA I OVLAŠTENOG SLUŽBENOG LICA I NjIHOVIH PRETPOSTAVLjENIH
(Komunikacija i planiranje)
Tužilac će, po potrebi, neposredno ili na drugi način obavijestiti pretpostavljenog ovlaštenom službenom licu i upoznati ga o potrebi angažovanja ovlaštenog službenog lica, angažovanja neophodnih tehničkih sredstava i preduzimanja potrebnih mjera i aktivnosti u cilju prikupljanja dokaza o izvršenom krivičnom djelu i počiniocu, te o tome sačiniti službenu zabilješku.
(Zajednički sastanci)
(1) Glavni tužilac organizovat će po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca, zajedničke sastanke s rukovodiocima u agencijama za provođenje zakona na kojima će razmotriti efikasnost provođenja istraga, stanje međusobnog postupanja i probleme s kojima se suočavaju, te preduzeti mjere za prevazilaženje tih problema, naročito onih koji su od uticaja na planiranje i usklađivanje aktivnosti u toku provođenja istrage.
(2) Operativne radne sastanke i telefonsku komunikaciju tužilac i ovlašteno službeno lice će održavati redovno i po potrebi, s ciljem praćenja realizacije plana iz člana 7. stav (2) ovog uputstva.
(3) Ukoliko se nakon održanih operativnih radnih sastanaka iz stava (2) ovog člana utvrdi da se provođenje radnji dokazivanja ne odvija na način i u skladu s dinamikom predviđenom planom, tužilac ili ovlašteno službeno lice će o tome obavijestiti nadležnog rukovodioca u agenciji za provođenje zakona.
(4) Pitanja iz stava (3) ovog člana delegirat će se za razmatranje na zajedničkim sastancima predviđenim u stavu (1) ovog člana.
(Pismena komunikacija između tužioca i ovlaštenog službenog lica)
Međusobna pismena komunikacija između tužioca i ovlaštenog službenog lica obavljat će se na taj način da će se ovlašteno službeno lice u pismenim aktima pozivati na evidencioni broj predmeta tužilaštva, a tužioci na evidencioni broj predmeta u organizacionoj jedinici agencije za provođenje zakona.
(Odnosi s javnošću)
Prilikom obavještavanja javnosti o otkrivanju krivičnih djela, počinilaca i provođenju istrage, tužilaštva i agencije za provođenje zakona primjenjivat će Smjernice o postupanju policije i tužilaštava u odnosima s medijima i odnosima s javnošću.
(Obavještavanje i postupanje o uočenim nepravilnostima u primjeni Uputstva)
(1) O svim nepravilnostima u primjeni ovog uputstva ovlašteno službeno lice će pismeno obavještavati neposrednog rukovodioca u organizacionoj jedinici agencije za provođenje zakona, a tužilac glavnog tužioca.
(2) Nepravilnosti u primjeni ovog uputstva glavni tužilac i rukovodilac agencije za provođenje zakona razmotrit će na zajedničkim sastancima iz člana 22. ovog uputstva i preduzeti mjere iz svoje nadležnosti.
(Nadzor nad primjenom Uputstva)
Nadzor nad primjenom ovog uputstva vršit će glavni tužilac, odnosno rukovodilac agencije za provođenje zakona.
(Primjena liste obrazaca)
U cilju pravilne primjene ovog uputstva primjenjivat će se obrasci navedeni u listi obrazaca koja čini sastavni dio ovog uputstva.
(Stupanje na snagu)
Ovo uputstvo stupa na snagu danom donošenja, kada prestaje da važi ranije doneseno uputstvo.
Obrasci koji su sastavni dio Uputstva:
1. Službena zabilješka o usmenom obavještavanju tužioca o saznanju da je izvršeno krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko 5 godina i potrebi obavljanja uviđaja (Obrazac br. 1)
2. Obavještenje / prijava o izvršenom krivičnom djelu (sastavni dio Knjige dežurstva) (Obrazac br. 2)
3. Obavještenje tužiocu o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora preko 5 godina (Obrazac br. 3)
4. Obavještenje tužiocu o krivičnom djelu s propisanom kaznom zatvora do 5 godina (Obrazac br. 4)
5. Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog (Obrazac br. 5a i Obrazac br. 5b)
6. Zapisnik o saslušanju svjedoka (Obrazac br. 6a i Obrazac br. 6b)
7. Zapisnik o saslušanju maloljetnog svjedoka bez snimanja i sa snimanjem (Obrazac br. 7a, Obrazac br. 7b i Obrazac br. 7c)
8. Zapisnik o uviđaju (Obrazac br. 8)
9. Prijedlog za izdavanje naredbe za vještačenje (Obrazac br. 9)
10. Zapisnik o lišenju slobode (Obrazac br. 10)
11. Zapisnik o predaji lica lišenog slobode tužiocu (Obrazac br. 11)
12. Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu (Obrazac br. 12)
Dodatni obrasci koji su sastavni dio Uputstva:
13. Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (Obrazac br. 13)
14. Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta (Obrazac br. 14)
15. Zapisnik o prepoznavanju (Obrazac br. 15)
Prilog u PDF formatu možete preuzeti ovdje